Demencija je kronični neurološki poremećaj u kojem smrt moždanih stanica uzrokuje gubitak pamćenja i smanjeno razmišljanje. Obični ljudi ovu bolest često nazivaju "senilnom". Simptomi demencije s vremenom se mogu pogoršati. Ne postoji siguran način prevencije demencije. Međutim, što ranije mijenjanje načina života može pomoći u smanjenju rizika od razvoja demencije kako starite. Što možete učiniti da spriječite demenciju?
Različiti načini koji se mogu učiniti za prevenciju demencije
Razne studije pokazuju da je gotovo 76 posto slučajeva kognitivnog pada u mozgu pod utjecajem lošeg načina života i okolišnih čimbenika. Kako biste spriječili demenciju i druga ozbiljna zdravstvena stanja, trebali biste početi mijenjati svoj način života i raditi sljedećih pet stvari:
1. Redovito vježbanje
Redovita tjelovježba najučinkovitiji je način da spriječite kognitivni pad od demencije i smanjite rizik od Alzheimerove bolesti. Štoviše, redovita tjelovježba također može usporiti daljnje oštećenje moždanih živaca kod ljudi koji su već razvili kognitivne probleme. Vježbanje štiti od Alzheimerove bolesti stimulirajući sposobnost mozga da održava stare živčane veze, kao i stvara nove.
Dobra vježba trebala bi se sastojati od raznih kardio treninga, treninga snage (utezima) i ravnoteže ili fleksibilnosti tijela. Kardio vježba pomaže srcu da pumpa više svježe krvi u mozak koja se može koristiti kao energija. Trening snage je koristan za izgradnju mišićne mase za pumpanje rada mozga. Vježbe ravnoteže i koordinacije mogu vam pomoći da ostanete okretni i izbjegnete padove koji mogu dovesti do ozljeda glave. Ozljeda glave je čimbenik rizika za demenciju i Alzheimerovu bolest.
Pokazalo se da kombinacija svih ovih vježbi drastično smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti i do 50 posto. Steknite naviku vježbanja najmanje 150 minuta tjedno - 30 minuta pet dana u tjednu. Idealan intenzitet vježbanja karakterizira lagano zadihanost, ali ipak mogućnost opuštenog razgovora.
2. Održavajte zdravu prehranu
Postoji najmanje šest pravila zdrave prehrane kojih se morate pridržavati kako biste spriječili demenciju, a to su:
Povećajte potrošnju složenih ugljikohidrata (npr. pšenica i cjelovite žitarice, smeđa riža, krumpir, kukuruz i slatki krumpir), proteini, I također dobra mast (npr. losos, orašasti plodovi, sjemenke, maslinovo ulje). Ove tri hranjive tvari mogu nadoknaditi negativne učinke jednostavnih ugljikohidrata jer tijelu treba duže da ih probavi, što će usporiti apsorpciju drugih hranjivih tvari u vašoj prehrani, uključujući ugljikohidrate.
Jedite manje šećera. Šećer je jednostavan ugljikohidrat koji je glavni neprijatelj tijela, pogotovo ako pokušavate spriječiti demenciju i Alzheimerovu bolest.
Ograničite slanu i hranu s visokim sadržajem trans masti . Previše soli povisit će vaš krvni tlak što vas dovodi u opasnost od razvoja određenih vrsta demencije. Isto tako s visokim kolesterolom.
Jedite malo, ali često. Bolje je jesti šest obroka dnevno u malim porcijama nego tri puta dnevno, ali u velikim porcijama, kako bi razina šećera u krvi bila stabilna.
Također ograničite konzumaciju alkohola. Pretjerano pijenje povezano je s oštećenjem moždanog tkiva koje izaziva simptome demencije.
Jesti puno omega-3 . Znanstveni dokazi pokazuju da DHA koji se nalazi u zdravim mastima može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti i demencije smanjenjem beta-amiloidnih plakova.
3. Vodite računa o svojoj težini
Prekomjerna tjelesna težina može povećati krvni tlak, što povećava rizik od razvoja demencije. Taj će rizik biti veći ako ste pretili. Osim toga, održavanje zdrave tjelesne težine također će smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, moždanog udara, bolesti srca i demencije. Najjednostavniji način da počnete kontrolirati svoju težinu je da zabilježite sve što pojedete svaki dan u dnevnik hrane.
4. Prestanite pušiti
Ako već pušite, pokušajte prestati. Pušenje uzrokuje sužavanje krvnih žila, što može dovesti do porasta krvnog tlaka. Hipertenzija tada povećava rizik od razvoja demencije. Jedno istraživanje pokazalo je da pušači stariji od 65 godina imaju gotovo 80% veći rizik od Alzheimerove bolesti od onih koji nikada nisu pušili. Kada prestanete pušiti, odmah možete osjetiti zdravstvene prednosti.
5. Dovoljno spavajte
Ako ste toliko neraspoloženi da svijet stane kada ste neispavani, pripazite. Možda imate veći rizik od razvoja simptoma Alzheimerove bolesti. Uobičajeno je da osobe s demencijom i Alzheimerovom bolešću pate od nesanice ili drugih problema sa spavanjem.
No nova istraživanja pokazuju da poremećaji spavanja nisu samo simptom Alzheimerove bolesti, već i čimbenik rizika. Loša kvaliteta sna povećava proizvodnju beta-amiloida "smeće" proteina u mozgu koji je povezan s razvojem simptoma demencije i Alzheimerove bolesti. Dobar san posebno je potreban da bi se riješili moždanih toksina i formiranje jačih sjećanja. Općenito, odraslima je potrebno najmanje 8 sati sna svake noći.
