Gotovo svi su doživjeli stres. Bilo zbog uredskog posla tijesno rokovi, obiteljski ili partnerski sukobi, do trivijalnih stvari poput stresa suočavanja s prometnim gužvama na ulicama glavnog grada. Ovaj zagušljivi strah, tjeskoba i tjeskoba uzrokovana stresom mogu biti mukotrpni i osjećati se kao da nikad nema kraja. Međutim, jeste li se ikada zapitali koja je razlika između stresa i depresije?
Ovdje morate početi biti oprezni. Teški stres koji se pogoršava i ne liječi se odmah može dovesti do brojnih kroničnih psihijatrijskih poremećaja, poput depresije i anksioznih poremećaja. A ako se ti kronični poremećaji ne liječe ispravno, mogu ozbiljno narušiti kvalitetu vašeg života. Važno je biti u stanju prepoznati razliku između stresa, anksioznih poremećaja i depresije kako biste dobili pravu pomoć prije nego što bude prekasno.
Što je stres?
Stres je oblik samoobrambene reakcije kada ste u stresnoj situaciji. Iako je nepoželjan, stres je zapravo dio našeg primitivnog ljudskog instinkta da nas održi sigurnima i živima.
Jednom kada se suočite sa stresnom situacijom. Primjerice, prezentaciju radnih projekata sljedeći tjedan tijelo to osjeća kao opasnost ili prijetnju. Kako bi vas zaštitio, mozak će početi proizvoditi niz hormona i kemikalija kao što su adrenalin, kortizol i norepinefrin koji pokreću reakciju "bori se ili bježi" u tijelu.
Ponekad vam stres može dati poticaj energije i koncentracije kako biste mogli učinkovito reagirati na izvor stresa. Ali češće nego ne, stres zapravo tjera mozak da preplavi tijelo s ova tri hormona tako da se stalno osjećate mahnito, tjeskobno i nemirno. Istodobno, krv će biti usmjerena na protok do dijelova tijela koji su korisni za fizički odgovor, kao što su stopala i ruke, tako da se funkcija mozga smanjuje. Zbog toga je mnogim ljudima teško jasno razmišljati kada su pod stresom.
Što je anksiozni poremećaj?
Svatko je sigurno barem jednom u životu doživio stres i tjeskobu. Razlika je u tome što je stres odgovor tijela na prijetnje u nasumičnim situacijama koje bi vam mogle naštetiti. Anksioznost je vaša reakcija na stres.
Poznat vam je osjećaj žgaravice, glavobolje, lupanja srca, ubrzanog daha i hladnog znoja kada vas preplavi tjeskoba prije nego što govorite u javnosti? Ili dok čekate poziv na razgovor za posao? Ovo su neki znakovi da ste pod stresom i/ili tjeskobni. Obično će se ovaj niz simptoma povući čim osjetite olakšanje ili završite svoj zadatak. To znači da je razina psihološkog pritiska koju primate još uvijek dovoljno "zdrava" da ste još uvijek u stanju podnijeti situaciju na odgovarajući način.
Anksioznost postaje kronični psihološki poremećaj kada vas neprestano muče iracionalni strahovi ili strahovi od svih vrsta stvari koje doživljavate kao velike prijetnje, ali ne predstavljaju nikakvu stvarnu opasnost. Anksioznost je psihijatrijski poremećaj koji je prepoznat u medicinskom svijetu. Anksiozni poremećaji su stanja koja liječnik može dijagnosticirati na temelju skupa simptoma koje stalno doživljavate.
Život s anksioznim poremećajem drži vas pod stresom čak i nakon što ste dugo prošli kroz prijeteći događaj. Čak i kada niste izloženi stresorima, ta će tjeskoba uvijek biti prisutna u vašoj podsvijesti – proganjati vas nemilosrdnom tjeskobom tijekom dana. Anksiozni poremećaji mogu se iskusiti svaki dan s pojavom vrlo očitih simptoma, kao što je socijalna fobija, ili se mogu pojaviti iznenada bez razloga kao što su napadi panike ili napadi tjeskobe. To znači da se anksiozni poremećaji ne moraju pojaviti kao odgovor na određeno iskustvo/situaciju.
Što je depresija?
Depresija je mentalna bolest koju karakterizira pogoršanje raspoloženja, osjećaja, izdržljivosti, apetita, obrazaca spavanja i razine koncentracije oboljelih. Depresija nije znak slabosti ili karakterne mane. Depresiju također ne treba brkati s osjećajem tuge ili tuge, koji se obično s vremenom popravlja - iako u nekim slučajevima depresiju može potaknuti stalna tugovanje ili jak stres.
Stres i depresija utječu na vas na isti način, ali simptomi depresije su mnogo intenzivniji i neodoljiviji i traju najmanje dva tjedna ili više. Depresija uzrokuje drastične promjene raspoloženja, što dovodi do osjećaja beznađa, očaja, pa čak i nespremnosti za nastavak života. Depresija je jedna od najčešćih mentalnih bolesti u današnjem društvu. Procjenjuje se da će jedna od pet osoba na svijetu doživjeti depresiju u nekoj fazi svog života.
Dakle, koja je razlika između stresa, depresije i anksioznih poremećaja?
Iako postoje neke karakteristike stresa, depresije i anksioznosti koje se preklapaju, ova tri emocionalna previranja dolaze s vrlo različitih mjesta. Stres koji doživljavamo u svakodnevnom životu povezan je s osjećajem frustracije i preopterećenosti. U međuvremenu, anksiozni poremećaji i depresija mogu biti ukorijenjeni u brigama, strahovima i beznađu koji nemaju određeni uzrok. Iako sve njih mogu potaknuti mnogi čimbenici, uključujući genetiku, biologiju i kemiju mozga, životne traume, kronični stalni stres. Glavna razlika između njih tri je osjećaj bespomoćnosti.
Kada ste pod stresom i tjeskobni, točno znate s čime imate posla. To su izazovi s kojima se svakodnevno susrećete (čak i ako se događaju nasumično). rok posao, financijske račune ili kućanske stvari. Ali ponekad, ono što vas čini pod stresom može doći i iznutra, potaknuto pretjerano aktivnom maštom ili nejasnim razmišljanjem. Stres i tjeskoba će nestati kada im odredite prioritete i rješavate ih jedan po jedan. Na kraju, možete pronaći izlaz iz svakog problema i stati na noge za cijeli dan.
U međuvremenu, život s anksioznim poremećajem ili depresijom ostavlja vas nemoćnim da znate što vas brine. Problem je reakcija. Oba ova psihološka poremećaja javljaju se kontinuirano bez potrebe za odgovorom na određena iskustva ili situacije. Oba također imaju tendenciju da traju dugo (često mjesecima ili čak godinama). I jedno i drugo može ozbiljno ograničiti vaše funkcioniranje kao ljudskog bića. Možda ćete se osjećati stalno umorni i gubiti motivaciju/entuzijazam za aktivnosti poput posla, druženja ili vožnje kao i svi drugi.
Sva tri su psihički poremećaji koji se moraju riješiti. Ne samo da utječe na vaše mentalno zdravlje, već dugoročno može utjecati i na vaše fizičko zdravlje. Međutim, depresija i anksiozni poremećaji nisu nešto čega se možete riješiti sami. Stoga je važno što prije potražiti liječničku pomoć. Srećom, postoje različite mogućnosti liječenja koje su dostupne za upravljanje simptomima svake od njih.
