Nakon moždanog udara, zašto se emocije i ponašanje pacijenata mijenjaju?

Nakon moždanog udara, mnogi ljudi često doživljavaju emocionalne promjene i promjene u ponašanju. To je zato što moždani udar utječe na mozak, koji kontrolira ponašanje i emocije. Svatko je iskustvo moždanog udara različito, ali za mnoge pacijente se čini kao da su izgubili dio života.

Svatko tko je doživio moždani udar mora doživjeti razne emocionalne i bihevioralne fluktuacije dok se pokušava prilagoditi i prihvatiti situaciju nakon moždanog udara. Osjećaji šoka, odbačenosti, ljutnje, tuge i krivnje normalni su kada se suočavate s velikim životnim promjenama.

Nerijetko, mnogim ljudima je vrlo teško kontrolirati promjene u svojim emocijama i ponašanju nakon moždanog udara. Pogotovo ako pacijent ne zna kako se nositi s tim, te promjene zasigurno mogu biti izvanredne i izazvati nove probleme.

Zašto se emocije i ponašanje pacijenata mijenjaju nakon moždanog udara?

Neki pacijenti tvrde da imaju razne vrste emocionalnih problema nakon moždanog udara. Depresija i anksioznost česti su problemi koji se često javljaju nakon moždanog udara. Kao rezultat toga, neki pacijenti imaju poteškoća s kontrolom raspoloženje i emocije koje se mogu iznenada promijeniti ili općenito poznate kao emocionalnost – emocionalna labilnost. Zbog toga pacijenti s moždanim udarom ponekad postaju razdražljivi, iznenada plaču, smiju se pa čak i ljute bez ikakvog razloga.

Način na koji se pacijenti ponašaju često ovisi o tome kako se osjećaju. Dakle, ako se emocije neke osobe promijene nakon moždanog udara, njezino ponašanje također se mijenja. Ali ne radi se samo o načinu na koji se osjećaju. Ponekad moždani udar također može utjecati na način na koji pacijenti reagiraju na ono što se događa oko njih.

Na primjer, pacijenti postaju šutljiviji, osjećaju se ravnodušnima ili manje zainteresirani za stvari koje su im se prije sviđale, ponašaju se nasilno kao što su udaranje i vikanje. Osim toga, pojava frustracije jer ne mogu učiniti nešto za sebe ili iznerviranost jer je teško komunicirati također ih može učiniti agresivnim prema drugima.

Hoće li se pacijentovi emocionalni i bihevioralni problemi izliječiti?

Općenito, pacijenti će se osjećati tjeskobno, ljutito, iznervirano, beskorisno pa će biti razdražljiviji i teže kontrolirati svoje emocije, osobito u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara. Međutim, s vremenom će pacijenti početi prihvaćati i navikavati se na promjene koje se događaju u njima. Dakle, polako će se njihovi emocionalni i bihevioralni problemi poboljšati.

Poboljšanje bolesnikovih emocionalnih i bihevioralnih problema zasigurno se ne može odvojiti od uloge obitelji i bliže rodbine koji pomažu u pružanju podrške. Zato je medicinskim sestrama za pacijente vrlo važno da im nikada ne dosadi pružati moralnu podršku i povjerenje pacijentima ako će se njihovo stanje s vremenom oporaviti.

Osim toga, kao medicinska sestra, ne zaboravite se prilagoditi stanju pacijenata ako imaju problema u komunikaciji, gubitak pamćenja, sporo razumijevanje vašeg značenja i sl.

Zapravo, predviđanje izlječenja moždanog udara ovisi o vrsti pretrpljenog moždanog udara i o tome koliko je raširen u tjelesnim organima. Ako poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta lijekovima i terapijom pokazuje značajan napredak, tada su šanse za oporavak vrlo velike. Ali imajte na umu, ako će potpuno ozdravljenje nakon moždanog udara potrajati dugo.

Postoji li terapija koja može pomoći?

Suočavanje s promjenama u ponašanju nakon moždanog udara je više u učenju kako ih kontrolirati, a ne liječiti ili 'popravljati'. Promjene u ponašanju bolesnika uzrokovane emocionalnim problemima, kao što su depresija ili anksioznost, mogu se pomoći lijekovima ili terapijom.

Obično će liječnik moći uputiti pacijenta da se posavjetuje s psihologom kako bi mogao vidjeti uzrok i razgovarati s pacijentom o najboljem načinu rješavanja problema.

Tipični tretmani za pacijente uključuju:

  • Kognitivno bihejvioralna terapija (CBT) je terapija koja ima osnovni princip kako način razmišljanja osobe u određenim situacijama može utjecati na to kako se osjeća emocionalno i fizički, mijenjajući tako svoje ponašanje. Naglasak na kognitivnim ili bihevioralnim aspektima terapije može varirati, ovisno o stanju pacijenta.
  • Strategije upravljanja ponašanjem. Na primjer, trening upravljanja bijesom.
  • Osim toga, pacijenti mogu uzimati antidepresive. Antidepresivi ne liječe emocionalne probleme, ali mogu pomoći u ublažavanju simptoma i učiniti život pacijenta ugodnijim. Nisu svi lijekovi protiv depresije učinkoviti ili prikladni za svakoga jer će nuspojave varirati za one koji ih uzimaju. Stoga prije konzumacije ne zaboravite se prvo posavjetovati s liječnikom.

Najnoviji postovi

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found