Danas su mnogi shvatili da treba uzeti u obzir i mentalno zdravlje. Dokaz je da se sve više ljudi obraća psiholozima ili odlazi u zdravstvene ustanove kada se osjećaju pod stresom i depresijom. Nažalost, neki ljudi čak postavljaju vlastite dijagnoze mentalnog zdravlja koje nisu nužno točne. Na primjer, kada dođe do stresa, mnogi ljudi sami postavljaju dijagnozu mentalnog zdravlja.
Samodijagnoza mentalnog zdravlja, zapravo dobra ili loša?
Uglavnom, samodijagnoza nije uvijek loša. Razlog je što ponekad postoje neka zdravstvena stanja kojih možete biti svjesni samo sami. U međuvremenu, drugi ljudi ponekad znaju samo površinu, a da ne znaju više o tome što vam se događa.
Samodijagnoza mentalnog zdravlja pokazuje da ste svjesni da vam se događa nešto neobično. To je u redu, međutim, ne biste se trebali zaustaviti samo na samodijagnozi.
Umjesto toga, da biste saznali je li vaše mentalno zdravlje doista ugroženo ili ne, samodijagnoza se koristi samo kao početak. U budućnosti se odmah možete obratiti stručnom medicinskom stručnjaku koji vam može pomoći u samodijagnozi koju radite. Na primjer, možete otići kod psihologa ili psihijatra.
U međuvremenu, samodijagnoza se često pogrešno shvaća kao jedina potrebna dijagnoza. To znači da ćete nakon toga možda radije otići izravno na liječenje bez pomoći stručnjaka. Zapravo, upravo ovaj put ima potencijal da vam naškodi ili barem pogorša stanje koje proživljavate.
Štetni učinci zlouporabe vještina samodijagnoze za mentalno zdravlje
Iako je samodijagnoza dobar početak za više razumijevanja vašeg mentalnog zdravlja, ona također može imati strašne posljedice ako se ne koristi pravilno. Evo dva rizika koja se mogu pojaviti kao rezultat samodijagnoze.
1. Pogrešna dijagnoza
Članak objavljen u Psychology Today navodi da se simptomi pronađeni tijekom samodijagnoze mogu pogrešno shvatiti kao znak određenog poremećaja mentalnog zdravlja. Zapravo, ovi simptomi mogu biti znak neke vrste mentalne bolesti ili čak druge tjelesne bolesti.
Na primjer, možete osjećati da vam se raspoloženje često mijenja. Zatim, sami postavite dijagnozu stanja i mislite da imate poremećaj mentalnog zdravlja kao što je manična depresija. Zapravo, promjene raspoloženja koje se stalno događaju mogu biti znak nekog drugog mentalnog poremećaja. Na primjer, akutna depresija ili granični poremećaj osobnosti.
Ako stanete na samodijagnozu i odmah se ne posavjetujete s psihologom ili psihijatrom, možda ćete propustiti neke važne detalje. Na primjer, iz svoje samodijagnoze odlučujete poduzeti određene mjere opreza ili tretmane. Možda smatrate da su ove dvije stvari dovoljne i prikladne. Zapravo, moguće je da je rješenje za koje sami odlučite pogrešno.
Stoga bi bilo bolje da se obratite liječniku radi daljnje dijagnoze. Možete spomenuti rezultate samodijagnoze koju ste napravili kako biste pomogli psihologu ili psihijatru da brže pronađe problem mentalnog zdravlja koji imate.
2. Pogrešno održavanje
Ako napravite pogrešnu samodijagnozu mentalnog zdravlja, to može dovesti do pogrešaka u liječenju koje radite. Liječenje se ne odnosi uvijek na korištenje lijekova, ali može biti i na metodi liječenja koju provodite.
Liječenje koje provodite možda neće imati utjecaja na vaše zdravstveno stanje. Međutim, može biti da vas liječenje dovodi u opasnost. Na primjer, iz rezultata samodijagnoze pretpostavljate da jeste poremećaj prejedanje, onda se odlučite na post, da smanjite udio prejedanja.
Zapravo, ne znate sa sigurnošću imate li ovo stanje ili ne. Stoga se doista morate obratiti medicinskom stručnjaku jer će se vaše stanje temeljito pregledati, a ne samo zbog jednog ili dva simptoma koje osjećate. Na taj način, ako doista imate psihički poremećaj, vaše se stanje može ispravno i primjereno riješiti.
Koraci koje treba poduzeti nakon samodijagnoze mentalnog zdravlja
Umjesto da se zaustavite na samodijagnozi, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste saznali imate li stvarno psihički poremećaj ili je to samo strah i briga.
- Posavjetujte se s psihologom ili psihijatrom. Naravno, ovo je prvi izbor nakon što napravite samodijagnozu. Stručnjaci će saznati više o vašem mentalnom zdravlju.
- Komunicirajte s vršnjacima. Nije važno "razgovarate" s prijateljem o simptomima za koje sumnjate da su psihički poremećaj. Možda to osjeća i vaš prijatelj pa se ispostavi da ovi simptomi nisu znakovi ozbiljnog psihičkog poremećaja.
- Saznajte više o simptomima koje pronađete. Kada sami postavljate dijagnozu svog mentalnog zdravlja, pokušajte iskopati više informacija. Nemojte samo pročitati jedan članak, već potražite zdravstvene časopise koji mogu podržati vašu dijagnozu.
