Svi su sigurno bili umorni, pod stresom i nesretni zbog raznih pritisaka s kojima se moraju suočiti. Pa, znate li da postoji jednostavan način da se riješite ovih stvari koje ne koštaju puno novca? Da, dosta vježbanja, možete izgraditi pozitivniji i sretniji um. Međutim, kako vas vježbanje zapravo može učiniti sretnima? Ovo je objašnjenje.
Čini li vas vježba doista sretnima?
Kada vježbamo, doći će do povećanja endorfina. Pojam hormon endorfina prvi su skovali 1970. Roger Gulemin i Andrew W. Ovaj hormon funkcionira kao neurotransmiter (nosač signala u ljudskom živčanom sustavu), proizvodi ga hipofiza i ima jedinstvenu strukturu nalik morfiju tako da endorfini također imaju sposobnost smanjenja boli.
Ovi endorfini su ključ zašto vas vježba čini sretnima i smanjuje razinu stresa.
Osim povećanja endorfina, tjelovježba također može povećati hormone dopamin, serotonin i triptofan. Dopamin se često naziva hormonom sreće, jer čini da se osoba osjeća sretno. Dok serotonin djeluje tako da regulira emocije, pamćenje i smanjuje razinu stresa u tijelu zbog fizičkog umora.
Dopamin i serotonin tada će raditi zajedno na regulaciji raspoloženje nekoga i stvarati osjećaje zadovoljstva i stvarati pozitivne misli u sebi. To će sigurno biti jako dobro za vaš društveni život i karijeru. Redovita tjelovježba može povećati proizvodnju i metabolizam serotonina u moždanoj kori i moždanom deblu.
Postoje li još neke jedinstvene prednosti vježbanja?
Osim toga, pokazalo se da tjelovježba ima i druge pozitivne učinke. Redovita tjelovježba može pomoći u liječenju mentalnih poremećaja, podržati oporavak od ozljeda mozga i pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.
Vježbanje također može smanjiti rizik od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar i dijabetes. To je zato što će kronične bolesti povećati rizik ako imate prekomjernu tjelesnu težinu. Uz redovitu tjelovježbu, vaša će težina biti budnija pa ćete izbjeći pretilost.
Osim što veseli tjelovježbu, ova se aktivnost često koristi i za smanjenje depresije. Oni koji se aktivno bave sportom imaju smanjenu razinu anksioznosti, stresa i depresije. Čak se i vježbanje može koristiti kao terapija za one koji imaju blagu do umjerenu depresiju u kombinaciji sa savjetovanjem i rasporedom spavanjaispravan.
Početni vodič za vježbanje za početnike
- Ne zaboravite se zagrijati prije početka i nakon završetka vježbanja, oko 5-10 minuta.
- Dok se zagrijavate i rastežete, činite to polako, oko 20-30 sekundi.
- Možete pokušati napraviti zdravu šetnju koja počinje sporim tempom. Postupno povećavajte brzinu hodanja.
- Pokušajte raditi aerobne vježbe tri puta tjedno po 20-60 minuta.
- Kada se naviknete na vježbanje, možete se baviti snažnijim sportovima poput vožnje bicikla, plivanja, igranja košarke, plesa ili penjanja na planine.
- Ne zaboravite piti vodu prije, tijekom i nakon vježbanja.
- Možete pozvati prijatelje, obitelj ili partnera da se zajedno bave sportom kako biste bili više uzbuđeni.
- Idite stepenicama umjesto liftom ili pokretnim stepenicama. Ako je vaš kampus, škola ili poslovna zgrada previsoka, možete se prvo popeti na treći ili četvrti kat, a zatim nastaviti dizalom.
