7 zdravstvenih problema s kojima se možete suočiti ako se želite popeti na planinu

Penjanje na planinu zahtijeva dodatnu pripremu jer ćete istraživati ​​šumu noseći teške terete. No, osim što ste spremni, također biste trebali biti svjesni zdravstvenih rizika koji se mogu pojaviti na planini i osigurati da ste uvijek spremni za bilo koju aktivnost koju radite tamo gore. Evo sedam zdravstvenih problema koji se mogu pojaviti tijekom planinarenja kojih biste trebali biti svjesni.

Različiti zdravstveni rizici od planinarenja

1. Hipotermija

Dok se penjete na planinu, i dalje ćete biti izloženi niskim temperaturama, jakim vjetrovima i nepredvidivim padalinama. U osnovi, kontinuirano izlaganje nižim temperaturama iz vanjskog okruženja koje su niže od tjelesne temperature može dovesti do hipotermije, ako vam je odjeća neprikladna ili niste u mogućnosti kontrolirati svoje tjelesno stanje.

Drhtavica može biti prvi simptom hipotermije koji osjetite kada vam temperatura počne padati jer je drhtanje automatski obrambeni odgovor vašeg tijela da se zagrije.

U početku, zimicu obično prati umor, blaga zbunjenost, nedostatak koordinacije, nejasan govor, ubrzano disanje i hladna ili blijeda koža. Ali kada vaša tjelesna temperatura padne prenisko na ispod 35ºC, vaše srce, živčani sustav i drugi organi ne mogu raditi optimalno.

Ako se ne liječi odmah, hipotermija može biti opasna po život jer uzrokuje šok i potpuno zatajenje funkcija srca i dišnog sustava.

2. Vrtoglavica

Vrtoglavica je osjećaj ljuljanja ili vrtnje kada je tijelo nepomično ili nema kretanja uokolo, ili su pokreti tijela neprirodni kao odgovor na druge pokrete. Na primjer, biti na visini, gledati dolje s visokog mjesta ili gledati daleko u visoku točku/predmet može uzrokovati tipičan osjećaj vrtoglavice.

Jedan od problema leži u unutarnjem uhu. Unutarnje uho pomaže u regulaciji tjelesne ravnoteže. Ako ovo ne funkcionira dobro, možete osjećati vrtoglavicu, vrtnju ili nestabilnost. Također možete osjetiti probleme sa sluhom ili simptome vrtoglavice koji se povećavaju kada je glava nagnuta u određenim položajima.

Osjećaj vrtnje glave može biti opasan kada se pojavi na planini jer može lako uzrokovati dezorijentaciju. Najbolji način da izbjegnete vrtoglavicu u planinama je da ne idete na planinu ako imate glavobolje, migrene, zimicu ili alergije koje nisu liječene.

3. Šum u ušima (tinitus)

Tinitus je trajno zujanje u ušima. Kao i kod vrtoglavice, ako idete na planinarenje s glavoboljom ili imate druge probleme s ušima, mogli biste biti u opasnosti od toga.

Kada se nalazite na visini od tisuće kilometara, vanjski tlak će stisnuti zrak u ušnom kanalu, uzrokujući osjećaj pritiska i bol u glavi i ušima. Pritisak u ovoj komori morate izjednačiti raznim metodama, kao što je štipanje nozdrva uz lagano ispuhivanje nosa. Ako to učinite ispravno, možete bez problema izdržati povećani pritisak.

Međutim, začepljenje sinusa uzrokovano prehladom, gripom ili alergijama može ometati vašu sposobnost izjednačavanja tlaka i uzrokovati oštećenje bubnjića.

4. Barotrauma

Barotrauma može napasti planinare kada se nalaze na nadmorskoj visini većoj od 2 tisuće metara. Barotrauma se odnosi na ozljedu uzrokovanu drastičnim povećanjem tlaka zraka ili vode, poput penjanja na planinu ili ronjenja. Barotrauma uha je najčešći tip.

Promjena tlaka stvara vakuum u srednjem uhu koji vuče bubnjić prema unutra. To može uzrokovati bol i može prigušiti zvuk. Uši će vam se začepiti i možda ćete se osjećati kao da trebate napuhati "zračni balon" u uhu. Isti osjećaj je također uobičajen kada ste u avionu.

U težim slučajevima barotraume, srednje uho može se napuniti čistom tekućinom jer tijelo pokušava izjednačiti pritisak na obje strane bubnjića. Ova tekućina se crpi iz vene u sluznici unutarnjeg uha i može istjecati samo ako je eustahijeva cijev otvorena. Tekućina iza bubnjića naziva se serozni otitis media. Ovo stanje može uzrokovati bol i poteškoće sa sluhom slično infekciji srednjeg uha.

5. Planinska bolest (AMS)

Planinska bolest (AMS) nastaje kada penjači ostanu ili provode noć na određenoj nadmorskoj visini, posebno na visini između 2400 i 3000 metara nadmorske visine (mnv). AMS se može dogoditi svakome, bez obzira na dob. Međutim, neke studije pokazuju da je AMS češći kod žena nego muškaraca. AMS je uzrokovan smanjenom razinom kisika i smanjenim tlakom zraka pri penjanju na više tlo.

Simptomi i znakovi AMS-a obično se pojavljuju u roku od nekoliko sati do 1 dana, a mogu varirati od blage do teške. Simptomi AMS-a uključuju glavobolje, vrtoglavicu, umor, česta buđenja tijekom spavanja, gubitak apetita, mučninu i povraćanje.

AMS se može ponovno pojaviti ako se penjete na veće visine. Što je uspon veći, razina kisika je tanja. Ako se ne liječi pravilno, AMS može biti fatalan i uzrokovati edem u mozgu i plućima.

6. Highland plućni edem (HAPE/Visokovisinski plućni edem)

Highlandski plućni edem (HAPE) jedna je od komplikacija AMS-a za penjanje. Plućni edem nastaje nakupljanjem viška tekućine u plućima. HAPE se može pojaviti samostalno bez prvih simptoma AMS-a (to se događa u više od 50% slučajeva). HAPE je najsmrtonosnija visinska bolest, ali se često pogrešno shvaća kao upala pluća.

Najvažniji znak HAPE-a na koji treba paziti je nedostatak daha. Osim toga, umor, slabost i suhi kašalj također mogu biti rani znakovi upozorenja ovog stanja. HAPE se može razviti vrlo brzo, oko 1-2 sata, ili postupno tijekom samo jednog dana.

Ovo stanje se često manifestira druge noći na novim visinama. HAPE se također može pojaviti kada se spustite s visine. HAPE će se vjerojatnije pojaviti kod ljudi koji su prehlađeni ili imaju infekciju prsnog koša.

7. Highlandski edem mozga (HACE/Cerebralni edem na velikoj nadmorskoj visini)

Edem mozga nastaje kada se u vašem mozgu nakupi višak tekućine. Teški slučajevi HAPE mogu napredovati u HACE, odnosno edem mozga. Ali HACE se može pojaviti samostalno bez da mu prethode simptomi HAPE ili AMS.

Znakovi i simptomi HACE-a uključuju jaku glavobolju koja se ne popravlja uzimanjem lijekova, gubitak koordinacije tijela (ataksija), npr. poteškoće u hodu ili lako padanje, smanjenu razinu svijesti (poteškoće pri sjećanju, smetenost, pospanost, stupor/polusvijest), mučninu i povraćanje, zamagljen vid, do halucinacija.

HACE se često pojavljuje kada su planinari posljednjih dana bili na velikoj nadmorskoj visini. Spust je najučinkovitiji tretman HACE-a i HAPE-a i ne treba ga odgađati.

Najnoviji postovi

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found