Kako spriječiti zatajenje srca nakon srčanog udara

Osoba koja je imala srčani udar obično će doživjeti neka oštećenja na srčanom mišiću. Oštećenje mišića u srcu može povećati rizik od zatajenja srca. Pa, sprječavanje zatajenja srca najvažniji je dio nakon srčanog udara. Kako spriječiti zatajenje srca? Ovo je odgovor.

Zašto su ljudi koji su imali srčani udar skloni zatajivanju srca?

Pacijenti sa srčanim udarom imaju veći rizik od zatajenja srca, često u prvih nekoliko sati ili dana nakon srčanog udara. Čak i ako je oštećenje srčanog mišića samo umjereno, rizik od zatajenja srca je i dalje vrlo velik. Lijekovi ili terapija nakon srčanog udara i promjena načina života iz nezdravog u zdrav način života vrlo su važni za sprječavanje nastanka zatajenja srca.

Zatajenje srca koje se javlja nakon srčanog udara uvelike ovisi o tome kako neoštećeni srčani mišić reagira. Nakon što doživite srčani udar, vaš će se zdravi srčani mišić 'rastegnuti' i preuzeti opterećenje oštećenog mišića. Ovo istezanje uzrokuje povećanje srca, što je proces poznat kao remodeliranje srca.

Ovo istezanje pomaže neoštećenom srčanom mišiću da se jače kontrahira i omogućuje mu više posla. Jednostavno rečeno, srčani mišić se 'ponaša' poput gumene trake. Što ga više rastežete, to će biti teže i 'škljocnuti'. Međutim, ako previše koristite gumenu traku ili je nastavite više puta rastegnuti tijekom duljeg vremenskog razdoblja, gumica će izgubiti 'škljocanje' i postati će rastegnuta ili slaba. Ista stvar će se dogoditi i sa srčanim mišićem.

Istezanje srčanog mišića će uzrokovati slabljenje srčanog mišića, povećavajući rizik od zatajenja srca. Remodeliranje srca može samo privremeno pomoći srcu da bolje radi zbog rizika od zatajenja srca. Ako se remodeliranje srca može spriječiti ili ograničiti, tada će se smanjiti rizik od zatajenja srca.

Kako procijeniti remodeliranje srca koje se javlja nakon napada

Procjena u kojoj mjeri dolazi do remodeliranja srca najvažniji je dio procjene rada srčanog mišića nakon napada. Da biste to provjerili, možete učiniti Višestruka akvizicija (MUGA) skeniranje ili ehokardiogram. Ove dvije metode se koriste za uvid u rad lijeve klijetke srca.

Da bi se procijenila količina oštećenja srčanog mišića uzrokovana napadom, obično se mjeri frakcijom izbacivanja lijeve klijetke ili poznatija kao Ejekciona frakcija lijeve klijetke (LVEF). LVEF je postotak krvi koju lijeva klijetka izbaci sa svakim otkucajem srca.

Povećanje srca zbog remodeliranja uzrokuje smanjenje istisne frakcije lijeve klijetke. Ako je LVEF manji od 40% (normalno 55% ili više), onda je oštećenje mišića koje se javlja prilično značajno. Što je niži LVEF, to je veća šteta i to povećava rizik od zatajenja srca.

Što se može učiniti kako bi se spriječilo zatajenje srca?

Nekoliko studija je pokazalo da postoje dva lijeka koji mogu značajno smanjiti remodeliranje srca nakon napada, a istovremeno sprječavaju zatajenje srca, a to su blokatori beta receptora (Beta blokatori) i inhibitori Enzim koji pretvara angiotenzin (AS).

Beta blokatori djeluju tako što blokiraju beta receptore koji se nalaze na tjelesnim stanicama. Jedna od funkcija beta receptora je povećanje kontraktilnosti srčanog mišića. Beta blokatori također smanjuju rizik od iznenadne smrti u bolesnika nakon srčanog udara te sprječavaju, pa čak i 'poništavaju' remodeliranje srca nakon napada. Beta blokatori koji se najčešće propisuju nakon napada su tenormin (atenolol) i lopresori (metoprolol).

Dok ACE inhibitori značajno smanjuju rizik od zatajenja srca sprječavajući remodeliranje lijeve klijetke srca. Ne samo da ACE inhibitori također smanjuju rizik od ponovnih srčanih udara, moždanog udara i iznenadne smrti.

Najčešće korišteni ACE inhibitori nakon srčanog udara su vazotec (enalapril) i capoten (kaptopril). Ne samo da lijekovi mogu spriječiti razvoj zatajenja srca. Sljedeće su neke stvari koje možete učiniti kako biste spriječili zatajenje srca, uključujući:

  • Jedite zdravu hranu i ograničite unos soli, masti i šećera. Primjeri zdrave hrane su voće i povrće, hrana s visokim sadržajem proteina (npr. riba, meso ili grah), škrobna hrana (npr. riža, krumpir ili kruh) i hrana napravljena od mliječnih ili mliječnih sastojaka.
  • Održavajte težinu redovitim vježbanjem.
  • Prestanite pušiti i ograničite konzumaciju alkohola.
  • Održavajte razinu kolesterola i krvni tlak na zdravim granicama.

Najnoviji postovi

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found