Kako se mogu formirati sjećanja u mozgu? •

Gubitak pamćenja ili smanjena sposobnost pamćenja povezan je s dobi. Međutim, još uvijek postoje neke stvari koje mogu izazvati gubitak pamćenja, kao što su stres, oštećena funkcija živaca (Alzheimerova bolest), hormoni i okoliš. Zapravo, znate li kako nastaje pamćenje u mozgu? Kako se možete sjetiti sjećanja koja su se dogodila prije mnogo godina?

Proces formiranja memorije

Sjećanja se formiraju od trenutka kada se rodimo i nastavit će se formirati dok smo živi. Hipokampus je dio mozga koji se nalazi u temporalnom režnju mozga, koji igra ulogu u održavanju pamćenja. Istraživači navode da se svaka stanica koristi za pohranu jedne memorije ili memorije. Kada postoji poticaj iz okoline, pamćenje će se formirati kroz tri faze, i to:

  • Faza učenja je proces u kojem se informacije primaju tjelesnim osjetilima
  • Faza zadržavanja je proces informacija koje pohranjuje mozak
  • Zatim, faza pronalaženja je prisjetiti se prethodno pohranjenih sjećanja i formirati nova sjećanja.

Kratkoročno pamćenje naspram dugotrajnog pamćenja

Osjetna memorija ili memorija bilježi informacije iz podražaja primljenih iz okoline, uz pomoć pet osjetila. Ako se podražaji u okolini ignoriraju, ne vide, ne namirišu ili ne čuju osjetilima, tada se pamćenje neće formirati. Suprotno tome, ako se podražaj primijeti i zatim zabilježi osjetilima, on će se prenijeti u živčani sustav i postat će kratkoročno pamćenje.

Kratkoročno pamćenje može pamtiti samo 30 sekundi i može primiti samo 7 informacija u jednoj memoriji. Ova memorija ima mali kapacitet, ali je vrlo utjecajna u našem svakodnevnom životu. Oslanjajući se na kratkoročno pamćenje, tijelo će provoditi različite odgovore i reagirati na vanjske podražaje.

Nakon formiranja kratkoročne memorije, informacije koje se ponavljaju iznova ući će u sustav dugotrajne memorije kako bi se duže pohranjivale. Sjećanja koja ulaze u dugotrajno pamćenje neće se zaboraviti ako dođu nove informacije. Kao i prvi put kada naučimo vezati vezicu, taj trenutak postaje kratkoročno sjećanje.

Onda, ako svaki dan uvijek vežemo vezice, onda će ovo postati dugotrajno sjećanje. Svako kratkoročno pamćenje koje se 'podsjeća' ili ponavlja, ili sjećanje na važan događaj, bit će poslano u spremište dugotrajne memorije.

Osoba koja ima kratkoročni gubitak pamćenja zaboravit će što je radila prije 5 ili 10 minuta, ali se i dalje sjeća uspomena od prije mnogo godina.

5 vrsta dugotrajne memorije u vašem mozgu

Formiraju se sljedeće vrste dugotrajne memorije:

Implicitno pamćenje

Ili se također naziva podsvjesna memorija ili automatska memorija. Kao što naziv implicira, ovo se sjećanje formira iz prošlih sjećanja koja se ponavljaju ili ulaze u dugotrajno pamćenje. Na primjer, kada gledate film iznova i iznova. Kad ponovno pogledate film, podsvjesno ćete zamišljati sljedeći dio. Iako ne mislite 'uvrtati' taj dio filma u glavi i pojavljivati ​​se nesvjesno.

Proceduralna memorija

Dio je implicitnog sjećanja ili sjećanja koje se pojavljuje slučajno ili nesvjesno. Ovo pamćenje je odgovorno za dugotrajno pamćenje povezano s motoričkim sposobnostima. Na primjer, već znate hodati, badmintonist koji već zna igrati badminton tijekom utakmice i glazbenik koji je naučio svirati svoj instrument. To su sposobnosti koje se neprestano usavršavaju i rade iznova i iznova, tako da nije potrebno više truda da se ta sjećanja 'pozovu' natrag.

Eksplicitno pamćenje

Za razliku od implicitnog pamćenja, ovo pamćenje zahtijeva više truda kako bi se vratila prošla sjećanja, čak zahtijeva i okidač da se nešto prisjeti. Poput pamćenja rođendana i datuma ili pamćenja imena i lica ljudi.

Semantičko pamćenje

Naime, sjećanja koja nisu vezana uz osobno iskustvo pojedinca. Semantičko pamćenje sastoji se od stvari koje su općepoznate, kao što su boja neba, naziv voća, kako se koristi olovka ili naziv zemlje.

Epizodično pamćenje

To je jedinstvena 'kolekcija' koja postoji u svakom pojedincu zbog proživljenog određenog događaja. Na primjer, sjećanja na vaš 17. rođendan, ili sjećanja na vaš prvi put u školi, i tako dalje.

Različite teorije navode da električna vodljivost sinapsi (živčani terminali koji se povezuju između živčanih stanica) funkcionira za pohranjivanje, formiranje, prizivanje postojećih sjećanja, za odgovor na podražaje kada se ta sjećanja pojave. Međutim, faze procesa formiranja sjećanja još uvijek su nejasne.

Najnoviji postovi

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found